atopijski dermatitis i kako si pomoci

Atopijski dermatitis i kako si pomoći

Zadnjih godina sve je veći broj djece oboljele od atopijskog dermatitisa (AD). Procjenjuje se da je u razvijenim zemljama zahvaćeno čak 15% djece predškolske dobi. Radi se o kroničnoj upalnoj bolesti kože koja se najčešće javlja u dojenačkoj dobi, između trećeg i šestog mjeseca života. atopijski dermatitis i kako si pomoći

Kako izgledaju promjene na koži kod atopijskog dermatitisa?

U početnoj fazi bolesti se uz svrbež kože javljaju simetrična, suha, crvena područja, najčešće na obrazima i čelu. Promjene se mogu proširtiti na vlasište, gornji dio trupa te ruke i noge. Kasnije se promjene lokaliziraju na pregibne strane velikih zglobova, vrat, a u daljem razvoju mogu perzistirati na očnim kapcima, šakama i zapešćima. Bolest je kronična, s pogoršanjima i poboljšanjima, a ponekad sezonskog karaktera. Obično je prisutna generalizirana suhoća kože.

Koliko je važna uloga nasljeđa za razvitak bolesti?

Nasljeđuje se sklonost alergiji (atopijska konstitucija), dok su za nastanak bolesti važni faktori okoliša. Ukoliko jedan član uže obitelji ima AD vjerojatnost za nastanak bolesti je 20-25% , a čak 50% ako dva člana imaju AD.

Zašto je važna hidracija atopične kože?

U atopičnoj koži smanjena je količina ceramida (lipidi), a povećan je gubitak vode, (tzv. transepidermal water loss, TEWL). Takva oštećena barijera omogućuje pojačani ulazak alergena i iritansa. Stoga je potrebno izbjegavati pretjeranu uporabu sapuna, šampona i detergenata koji pogoršavaju suhoću kože.

Uljne kupke u mlakoj vodi djeluju umirujuće, smanjuju bakterijsku naseljenost te olakšavaju prodiranje topičkih preparata primjenjenih nakon kupke. Za vrijeme suhih zimskih mjeseci suhoća kože je jače izražena te je stoga korisna i primjena ovlaživača u stanu.

Koje tvari najčešće iritiraju kožu atopičara?

Djeca s atopijom trebaju izbjegavati kontakt s vunom, sintetičkom odjećom, detergentima, omekšivačima u donjem rublju, mirisima u kozmetici, pijeskom, travom, citričnim voćem. atopijski dermatitis i kako si pomoći

Da li je hrana uzrok atopijskog dermatitisa?

Procjenjuje se da samo 10-20% djece s AD-om ima klinički značajnu preosjetljivost na hranu. Testovi koji ispituju preosjetljivost na hranu (kožni test ubodom-prick i test za određivanje specifičnih IgE protutijela iz krvi-RAST) u djece s AD-om kod 51-85% pokazuju pozitivitet na jednu ili više vrsta hrane. Ovi testovi su pouzdani za dokazivanje tolerancije na hranu, ali imaju malu vrijednost u dokazivanju klinički značajne alergije, osim kod jakog pozitiviteta. Stoga je i dalje «zlatni standard» za dokazivanje preosjetljivosti na hranu provokacijski test (dvostruko slijepi placebo kontrolirani ekspozicijski test na hranu)..

Preosjetljivost na hranu može biti uvjetovana alergijskim i nealergijskim mehanizmima.

Čak 90% ukupne preosjetljivosti na hranu uzrokovano je sa 6 nutritivnih alergena: jaja, mlijeko, brašno, riba, kikiriki i soja. Izbjegavanje hrane s pozitivitetom u kožnim testovima važno je radi izbjegavanja urtikarijelnih reakcija povezanih sa svrbežom. Kod preosjetljivost na kravlje mlijeko potrebno je naći adekvatnu zamjenu što ne uključuje kozje mlijeko ili soju. Smatra se da su najbolje rješenje formule s ekstenzivnim proteinskim hidrolizatima. Kod ekstremno preosjetljive djece koja ne toleriraju ni te preparate daju se formule na bazi aminokiselina.

Desenzibilizacija i imunoterapija nisu se pokazale učinkovite kod alergija na hranu. atopijski dermatitis i kako si pomoći

Smatra se da je vrlo važna uloga dojenja u smislu odgađanja ranog početka bolesti. Stoga se ono preporuča kao isključiva prehrana do 6 mjeseci života te do 12 mjeseci života uz dohranu. Dijeta trudnica nije se pokazala učinkovitom, osim izbjegavanja kikirikija. Savjetuje se da kikiriki, a i koštunjičavo voće (orah, lješnjak, bademi) izbjegavaju majke dojilje. Dohrana treba početi nakon 6 mjeseci života; mliječni proizvodi ne savjetuju se prije godinu dana života, jaja prije 2. godine, a koštunjičavo voće i kikiriki prije 3. godine života. Uloga hrane kao provokacijskog čimbenika najvažnija je u ranoj dobi, u prve tri godine života. Obzirom da je sastav crijevne flore u dojenačko doba važan za pravilan razvoj imunog sustava istraživanja su pokazala da konzumiranje probiotika (Lactobacilus rhamnosus GG, LGG) u trudnoći i ranom životu smanjuju pojavu atopijskog dermatitisa. Isto tako se procjenjuje da unošenje gamma-linolenske kiseline smanjuje težinu bolesti u kasnijem djetinjstvu. Ne smiju se zaboraviti niti unakrsne preosjetljivosti antigena hrane i inhalacijskih alergena koje mogu prouzročiti pogoršanje bolesti. atopijski dermatitis i kako si pomoći

Koja je uloga inhalacijskih alergena

Dok je preosjetljivost na hranu važna u ranoj dječjoj dobi, kod starije djece i odraslih važnija je uloga faktora okoliša, posebno inhalacijaskih alergena. Kod većine atopičara prisutan je pozitivitet na barem jedan inhalacijski alergen. Čak 90% atopičara pokazuje preosjetljivost na grinje kućne prašine, za razliku od 5% kod neatopičara.

Osim grinja kućne prašine važni su i životinjska dlaka, peludi, plijesni i zagađenje zraka sumpornim dioksidom i dušićnim oksidom iz ispušnih plinova automobila. Učinak duhanskog dima na pojavu atopijskog dermatitisa nije razjašnjen, za razliku od njegovog jasnog štetnog utjecaja na respiratorne alergije.

Kako mikrobi utječu na nastanak atopijskog dermatitisa?

Kolonizacija kože bakterijom Staphylococcus aureus je izuzetno velika kod djece atopičara i iznosi 90%, dok ih čak 71% ima istu bakteriju u nosu. Obzirom na poremećene lipide u površinskom sloju kože smanjena je antibakterijska aktivnost. Poznato je da težina bolesti direktno ovisi o prisutnosti toksina stafilokoka na koži. Stoga je vrlo važna eradikacija stafilokaka s kože i nosa bolesnika i osoba s kojima su u kontaktu.

Uloga kvasca Pityrosporum ovale važna je za pogoršanje promjena kože glave i vrata kod adolescenata i odraslih s atopijskim dematitisom, dok njegov značaj kod male djece nije dokazan.

Kako se liječi atopijski dermatitis?

Uspjeh liječenja, odnosno ublažavanja simptoma, ovisi o dobroj suradnji liječnika i roditelja koji trebaju biti educirani o naravi bolesti, potencijalnim čimbenicima koji pogoršavaju bolest te o pravilnoj njezi kože u mirnoj fazi bolesti. Obzirom na kronični tijek bolesti većina roditelja postane razočarana i skeptična, pogotovo zbog velikog broja krivih informacija koje dobiju od prijatelja, rođaka ili čak zdravstvenih djelatnika.

U akutnoj fazi bolesti korisna je kratkotrajna primjena kortikosteroida te imunomodulatora u obliku masti, krema i losiona. Sedativni (uspavljujući) antihistaminici od koristi su kod intenzivnog svrbeža, pogotovo noću kada je svrbež obično jači. Topički ili sistemski antibiotici mogu se primjeniti kod postojeće superinfekcije odnosno za eradikaciju stafilokoka. Kod teških oblika bolesti u liječenje se uključuje i fototerapija, fotokemoterapija, azatioprin, ciklosporin, sistemski kortikosteroidi, interferon.

Prognoza bolesti

Atopijski dermatitis pokazuje tendenciju povlačenja s dobi te se nestanak promjena na koži do adolescencije očekuje u oko 60 % oboljelih. Ponovna pojava u odrasloj dobi nije rijetkost, a najčešće se očituje kao dermatitis na rukama. Procjenjuje se da približno 50% djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj životnoj dobi razvije alergijski rinitis (peludnu hunjavicu), a 20-50% astmu To se pogotovo odnosi na djecu koja imaju preosjetljivost na jaje. Kada se astma pojavi u ranoj životnoj dobi češća je kod dječaka. Tijek bolesti za pojedninca je nemoguće predvidjeti. Čimbenici koji upućuju na dugi tijek bolesti su rani početak bolesti, jako raširena bolest u ranom djetinjstvu, popratna astma ili peludna hunjavica, visoki titar IgE protutijela te pozitivna obiteljska anamneza.

Vesna Magdić-Jelavić, dr. med., spec. dermatovenerolog