logo mamino sunce
Kategorija: ,

Babinje

babinje

Definicija babinja:

Babinje je razdoblje koje počinje završetkom četvrtog doba porođaja i traje 6-8 tjedana. Tijekom tog razdoblja nestaje najveći dio promjena koje su obilježavale prilagodbu genitalnih i ekstragenitalnih organa u trudnoći.

Fiziologija babinja

Involucija tijela maternice

Nakon završenog III doba porođaja maternica je čvrsto kontrahirana i svojim dnom dosiže do sredine između pupka i simfize. Nakon 24 sata ona se, zbog vraćanja tonusa mišića dna zdjelice, svojim dnom uspinje do pupka. Tijekom idućih dana, zahvaljujući brzoj involuciji mišićnog tkiva, dno maternice spušta se dnevno za 2-3 poprečna prsta pa je maternica koncem drugog tjedna babinja ponovno čitava u maloj zdjelici. Nakon 6-8 tjedana svojom je veličinom tek nešto veća no maternica prije trudnoće

Nakon ljuštenja posteljice, u maternici ostaje bazalna decidua koja se dijeli u dva sloja. Površinski se tijekom babinja ljušti i izbacuje, a iz dubokog se obnavlja endometrij. Sekret koji maternica izbacuje nakon porođaja zove se lohija. U prvih nekoliko dana lohija su crvena-crveno-smedja (lohija rubra), potom postaju vodenasto-ružićasta (lohija serosa), da bi  nakon 3 tjedna postala oskudna i žućkasta (lohija alba). Lohija se sastoje od seroznog eksudata, eitrocita, leukocita, decidue, epitelnih stanica i bakterija.

Novi endometrij oblaže materničnu šupljinu do početka trećeg tjedna babinja.

Vrat maternice

Neposredno nakon porođaja posteljice vrat maternice je mlohav i ranjav s brojnim laceracijama iz kojih oskudno krvari. Idućih nekoliko dana polako se steže i oblikuje no  koncem prvog tjedna babinja prohodan je za 2- 3 cm. U drugom tjednu babinja cervikalni kanal prohodan je za prst do u materište. U pravilu, unutrašnje ušće vrata maternice zatvoreno je koncem drugog tjedna babinja.

Vanjsko ušće vrata maternice žene koja je rodila ostaje poprečno lacerirano i jasno se razlikuje od vanjskog ušća vrata maternice nulipare koje je okruglo, točkasto i centrirano.

Rodnica i vulva

Nakon porođaja, rodnica je prostrana i rastezljiva. Tijekom prvih tjedana babinja mišići dna zdjelice poprimaju svoj tonus, nestaje otok i novostvorene krvne žile i volumen rodnice vraća se u predgraviditetne okvire. 

Trbušna stijenka

Tijekom nekoliko tjedana nakon porođaja gotovo se u potpunosti vraća tonus trbušnih mišića. Koža, međutim, ostaje rastezljivija, posebice ukoliko je tijekom trudnoće postojalo značajnije razaranje elastičnih vlakana.

Koža i kosa

Nakon kratkotrajnog gubitka kose, najjače izraženog tijekom prvih 1-5 mjeseci nakon porođaja, obnavljanje i rast kose nastavljaju se normalno. Strije mijenjaju boju iz ružičaste u blijedu, ali nikada ne nestaju u potpunosti. Različitim intenzitetom i brzinom nestaje kloazma i hiperpigmentacije nevusa i linee albe.

Gubitak tjelesne težine

Prosječan gubitak težine u porođaju djeteta, posteljice i istjecanju plodove vode je oko 6 kg. Tijekom daljeg babinja gubi se zadržana tekućina, a tjelesna težina smanjuje i involucijom maternice – sve skupa za dodatnih 2-8 kg.

Promjene vrijednosti gonadotropina, spolnih hormona i HCG-a

Vrijednosti HCG-a postaju negativne 2-4 tjedna nakon porođaja. Vrijednosti gonadotropina i spolnih hormona su vrlo niske tijekom prvih 2-3 tjedna babinja. Ako žena ne doji ovulacija se javlja prosječno 45 dana nakon porođaja, a prva menstruacija nakon 7-9 tjedana. Ako žena doji, zbog inhibicije pulzatilnog izlučivanja gonadotropina prolaktinom, povratak ovulacije i menstruacija je neizvjestan.

Nadzor babinjače

Skrb u babinju žene koja je rodila vaginalno ne razlikuje se bitno od skrbi žene koja je rodila carskim rezom. Tijekom prvih nekoliko dana (najčešće tijekom prvih 3-4 dana), babinjača je izložena brojnim poremetnjama. Zbog toga potreban je redovit nadzor temperature, krvnog tlaka, brzine bila i disanja. Palpacijom trbuha prati se involucija maternice i nadzire pravilnost pražnjenja mokraćnog mjehura. Najčešći razlog nepravilne i usporene involucije maternice nepotpuno je ili posve izostalo pražnjenje mokraćnog mjehura, često u babinju. Bolovi, slični trudovima, posebice u vrijeme dojenja, češći u multipara, posljedica su kontrakcija maternice potaknutih oksitocinom. Obično prestaju koncem prvog tjedna babinja. Svakodnevno se nadzire perineum zbog moguće pojave otoka, gnojnog iscjetka iz maternice  ili upale rane epiziotomije ili laceracija međice i prate promjene na donjim ekstremitetima (evtl. varikoziteti, otoci), zbog rane dijagnoze tromboze. Nadzire se brzina bila i disanje radi rane dijagnoze plućne embolije. Prati se uspostava laktacije i brine o trajnom i stalnom pražnjenju dojki . Kod žena koje su rodile carskim rezom prati se cijeljenje rane na trbuhu, a šavi uklanjaju u pravilu 6. dan babinja.

Nakon vaginalnog porođaja, u pravilu nema potrebe za laboratorijskim pretragama. Prvi dan nakon carskog reza u nas se određuju parametri kompletne krvne slike, urin sa sedimetom i urinokultura s antibiogramom i brojem klica. Ukoliko se procijeni da je gubitak krvi u porođaju bio obilniji ili je žena u trudnoći bila slabokrvna, može se nadzirati kompletna krvna slika. Zbog poliurije prvih dana babinja, vrijednosti hemoglobina u babinju se obično povećavaju pa se nadoknada krvi ne preporučuje ukoliko vrijednosti hemoglobina nisu ispod 70-80 mg/dL. Jednako tako, u ranom babinju broj leukocita od 15000 /ml ili povišene vrijednosti C-reaktivnog proteina posljedica su involutivnih promjena i procesa cijeljenja i najčešće nisu znak infekcije. U pravilu, bilo koji laboratorijski nalaz traži se isključivo prema kliničkoj indikaciji.

Jednako tako, povišena tjelesna temperatura pa i iznad 38,0C, nije rijetka tijekom prvih 24 sata nakon vaginalnog porođaja ili carskog reza. Porast temperature iznad 38,0 C u drugom danu babinja ili kasnije, u trajanju od dva dana ili dulje upućuje na febrilni morbiditet babinjače i zahtijeva obradu.

U RhD negativnih majki koje se rodile RhD pozitivnu djecu, a nisu imunizirane, valja primijeniti anti D imunoglobulin u dozi od 300 mcg, unutar 72 sata od porođaja.

Rano ustajanje potiče se već prvih nekoliko sati nakon porođaja. Time se djelotvorno sprječava zadržavanje krvi u venama i nastanak tromboze kojoj su babinjače sklone. Već 2 sata nakon porođaja žena smije piti i jesti; savjetuje se lagana hrana bogata balastnim tvarima kako bi se što ranije uspostavila normalna stolica. Drugi dan babinja može se ordinirati blagi laksativ. Kod žena koje su rodile vaginalno, važna je higijena međice; ispiranje mlakom vodom ili kupke u kamilici uz blagi dezinficijens dostaju. Ne preporučuje se uporaba pudera, krema ili sprejeva.

Tijekom posljednjih godina preporučuje se zadržavanje djeteta u sobi majke (tzv. rooming in). Isto tako, korisno je dugotrajno zadržavanje oca uz dijete. Dojenje majčinim mlijekom optimalna je hrana novorođenčeta, a ono se, dokazano, potiče bliskim dodirom majke i djeteta odmah nakon porođaja i uključivanjem oca u skrb o oboma.

Potreba za hospitalizacijom nakon porođaja je upitna. U svijetu se, nerijetko, babinjača otpušta kući već 2 sata nakon vaginalnog porođaja i 24-48 sati nakon carskog reza. U nas, babinjača nakon vaginalnog porođaja zadržava se u bolnici tri dana, a nakon carskog reza 5 dana. Prije otpusta babinjača bi trebala biti detaljno upoznata s promjenama koje se još moraju događati na njenom tijelu kao i o simptomima i znakovima mogućih poremetnji.

Nema uputa o tomu kada i kojoj mjeri se može i smije vratiti uobičajenim dnevnim aktivnostima. Uputno je dopustiti uobičajeni rad kod kuće, vožnju, vježbanje i spolne odnose onda kada se žena osjeća sposobnom za to.

prof.dr.sc. Snježana Škreblin
spec. ginekologije i opstetricije
Poliklinika Ginops
Korčulanska 3 F, Zagreb
tel: 01 6180 955
www.ginops.hr

Sharing is caring

Možda će vas zanimati: