Gripa

gripa

Što je gripa?

Gripa ili influenca je akutna, lako prenosiva virusna bolest dišnog sustava, uzrokovana virusom gripe. Virus gripe pripada grupi RNA virusa iz porodice Ortomyxovirusa i postoji u tri oblika: A, B i C, ovisno o antigenim svojstvima vanjskog omotača virusa.  Oni su podijeljeni u podtipove temeljem površinskih antigena (glikoproteina)  hemaglutinina i neuraminidaze. Ti antigeni su neophodni za pričvršćivanje virusa na sluznicu dišnih puteva i ulazak u stanicu domaćina. Virusi influence tipa A i B uzrokuju bolest u ljudi. Kada se govori o sezonskoj gripi, govori se o istodobnoj prisutnosti nekoliko subtipova virusa, najčešće dva tipa virusa influence A i virusa influence B. Gripa se pojavljuje gotovo svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija. Najrašireniji i najopasniji je virus gripe tipa A.

Gripa

Kako se gripa prenosi?

Gripa se prenosi kapljičnim putem, prilikom kihanja i kašljanja zaražene osobe I indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i ostale površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), no osobe su zarazne već 1 dan prije izbijanja simptoma te 4 do 5, pa čak i 7 dana nakon početka bolesti.

Koji su simptomi gripe?

Bolest u pravilu započinje vrlo naglo. Uz povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći mogu se, iako rjeđe, pojaviti još mučnina, povraćanje, gubitak teka te probavne tegobe koje su češće kod male djece. Temperatura može biti izrazito visoka, veća od 40 Cº i često je popraćena osjećajem hladnoće (zimicom) ili tresavicom. U početku bolesnik obično nema simptoma u pogledu dišnog sustava, no nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena četiri do šest dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Tako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. Bolest se, dakako, može očitovati i u blažem obliku te katkad nalikuje običnoj prehladi.

gripa

Po čemu se gripa razlikuje od prehlade?

Gripa se od obične prehlade razlikuje po jače izraženim općim simptomima (glavobolja, visoka vrućica, slabost sa bolovima u mišićima I zglobovima) te dužem trajanju. Uz to komplikacije su češće I teže, a simptomi slabosti i umora mogu potrajati I više tjedana nakon bolesti, tj. oporavak je sporiji.

Može li gripa biti opasna? Tko spada u rizične skupine?

Gripa može biti jako opasna I dovesti do teških komplikacija koje mogu biti I fatalne. Iste mogu biti uzorokovane samim virusom gripe u vidu virusne upale pluća, upale srčanog mišića i mozga poput akutnog nekrotizirajućeg encephalitisa. Osim toga uslijed pada imuniteta tijekom gripe može doći do sekundarnih bakterijskih infekcija najčešće uha, sinusa  i pluća.

Ugrožene skupine su stariji ljudi, ljudi sa kroničnim bolestima I deficitima imuniteta, mala djeca I trudnice.

Kako se postavlja dijagnoza gripe?

Dijagnoza gripe najčešće se postavlja klinički, temeljem simptoma bolesti, koji su dosta karakteristični za gripu. Za dijagnozu bolesti osim karakterističnih simptoma bolesti, značajan je i period u kojem se javlja, a to je obično početak zime i pojava u epidemijama. Uz kliničku sumnju  bolest se danas može jednostavno dokazati brzim testom iz obriska nosa.

Kako se gripa liječi?

Gripa se liječi simptomatski, antipireticima I analgeticima, kapima I sprejevima za nos koji djeluju dekongestivno, pastilama I sirupima koji ublažavaju nadraženost grla I kašalj te mirovanjem uz dosta tekućine. U rizičnim se skupinama nekada daju antivirusni lijekovi.

Specifični antivirusni lijekovi sprječavaju razmnožavanje virusa gripe pa mogu biti korisni u njezinu liječenju. Oni skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika zbog komplikacija i potrebu za hospitalizacijom bolesnika. Specifični antivirusni lijekovi da bi bili djelotvorni moraju se primijeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma.

Kako prevenirati gripu?

Najbolja prevencija za gripu je cijepljenje koje potiče imunološki sustav da stvori protutijela na virus gripe.

Cijepljenje započinje u jesen prije očekivane epidemije početkom zime.  Danas se koristi četverovalentno cjepivo koje sadrži samo površinske inaktivirane i fragmentirane antigene-hemaglutinine virusa influence i to 2 soja tipa A i 2 soja tipa B.  Cjepivo se daje putem injekcije u gornju trećinu nadlaktice. Da bi se razvio imunitet, potrebno je dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko 6 mjeseci pa cijepljenje treba svake godine ponoviti. 

Kako se ponašati u vrijeme sezone gripe?

Osnovno je, kao kod svih kapljičnih infekcija, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorijama gdje boravi puno ljudi, ćešće prozračivanje prostorija, te redovito i učestalo pranje ruku kao i  učestalo čišćenje predmeta i površina koje se najčešće dodiruju rukama.

Preporuča se prehrana bogata svježim voćem I povrćem kako bi se u organizam unjelo dovoljno vitamina C, A, E i cinka, svakodnevna fizička aktivnost,  te dovoljno sna kako bi imunološki sustav bio što zdraviji i snažniji.

Iva Palčić, spec.pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Helena