Na vaša pitanja o dohrani odgovara nutricionistica Karmen Matković Melki

kašice od povrća

Pripremate se za dohranu beba? Nutricionistica Karmen Matković Melki na Frutekovom Facebook livestreamu odgovorila je na najčešća pitanja o dohrani beba, a ispod vam donosimo njene odgovore.

Kada započeti dohranu kod bebe? Kako roditelji znaju da je beba spremna za gustu hranu?

Bitno je naglasiti da za uvođenje dohrane ne postoji točno određeni dan starosti dojenčeta, već postoji usuglašen vremenski period u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje namirnica. Upravo na temelju ovih činjenica donesene su europske smjernice koje daju preporuku za razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta: između 17. i 26. tjedna odnosno, između 4. i 6. mjeseca djetetovog života. Točni trenutak ili dan kada će se u tom razdoblju dohrana djetetu uvesti ovisi o samom djetetu i roditeljima. Neka dojenčad spremna su na uvođenje dohrane već s navršenih 4 mjeseca života gdje jasno pokazuju spremnost za nove namirnice mljackajući, pružajući ruke prema hrani koju roditelji jedu te izražavanjem veselja, nestrpljenja i zainteresiranosti prema obrocima koje ostatak obitelji jede. Druga djeca pak u ovoj fazi razvoja ostaju ravnodušna i nezainteresirana pa i samo nuđenje obroka bude neuspješno. Upravo iz ovog razloga roditelji trebaju uvijek promatrati svoju djecu i njihove znakove.

Koliko obroka dnevno mora pojesti beba?

Ne postoji strogo pisano postoji pravilo o tome koliko bi kašastih obroka dojenče u kojem mjesecu života trebalo imati. Tako primjerice dojenčad koja su pokazala spremnost za dohranu već tijekom 4. ili 5. mjeseca života već u 6. odnosno 7. mjesecu života mogu imati 2 pa i 3 kašasta obroka. Naravno, s druge strane ako se započinje dohrana u 6. mj. života za očekivati je da dijete upravo tada ima jedan kašasti obrok te napreduje u 7. mjesecu života na dva kašasta obroka. Do navršene prve godine života dijete bi trebalo imati 4 do 5 kašastih obroka uz dojenje i/ili dojenačke mliječne pripravke kao obrok prije spavanja i tijekom noći.

Što je zdrava/uravnotežena prehrana bebe/mališana?

Isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkoj mliječnoj formuli, rastom i razvojem dojenčeta postaje nutritivno ograničena te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče zbog čega je potrebno započeti s uvođenjem novih namirnica, i time, obogaćivanjem do tada osnovne prehrane. Cilj dohrane je uspostaviti uravnoteženu, raznoliku te nutritivno i energetski optimalnu prehranu koja će podražavati rast i razvoj. Pravilna prehrana djece bi primarno trebala sadržavati sezonsku, cjelovitu hranu odnosno industrijski neprerađene ili minimalno prerađene prehrambene proizvode.

kašice od povrća

Kako točno započeti postupak, odnosno, kako kombinirati gustu hranu i dojenje?

Kao i odrasli, dijete će novi okus prihvatiti puno lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak), zbog čega se novu namirnicu preporučuje pomiješati s već poznatom. Prvi put, novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat ( više tekućem), a kroz sljedeća dva do tri dana količinu namirnice povećavati (gušća konzistencija). Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način, u razdoblju tri do pet dana, s tim da već uvedenu namirnicu nije potrebno isključivati. Primjerice, pretpostavimo da je majka u prehranu uvela prvo rižu. Ovu namirnicu je prvo pripremila (skuhala i smiksala) te pomiješala sa svojim mlijekom, dala djetetu na žličicu da kuša i nakon četiri dana povećavanja količine kuhane riže ili rižinih pahuljica, majka u prehranu djeteta uvodi bananu ili jabuku. Prvi dan u svoje mlijeko dodaje malu količinu, a već drugi dan djetetu nudi veću količinu voćke, a treći dan npr. bananu s rižom i izdojenim mlijekom. Uvođenjem sve većeg broja namirnica djetetova hrana postaje sve gušća, dijete se postupno navikava na nove okuse, nove teksture i gustoću hrane, a u razdoblju 6. do 7. mjeseci je u potpunosti sposobno jesti kašice. Dojenje se nudi neposredno nakon i/ili između kašastih obroka i tijekom noći (ne preporučuje se dojenje neposredno prije planiranog kašastog obroka jer se tako smanjuje šansa za konzumaciju tog obroka).

Što ako je dijete alergično na određene namirnice? Kako prepoznati znakove alergije?

Svatko može razviti alergiju na hranu, no one se najčešće javljaju u osoba koje imaju genetsku predispoziciju, pa tako dijete čiji je roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja nutritivne alergije, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju vjerojatnost razvoja nutritivne alergije učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, štoviše u većini slučajeva alergijske reakcije uglavnom su blage, a djeca ih često prerastu. Alergijska reakcija javlja se u roku nekoliko minuta, a najjaču reakciju izazivaju kikiriki, orasi i indijski oraščići, zbog čije konzumacije su najčešće zabilježene reakcije osip, crvenilo, otok kože te suzenje očiju, nosa i otežano disanje, te u najtežim slučajevima oticanje i zatvaranje dišnih putova, što dovodi do anafilaktičkog šoka i potrebe za neodgodivom medicinskom intervencijom. Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena, tzv. Big 8. (kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), riba, soja, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi…) i školjkaši.) Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija uglavnom su podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu alergena. Navedene su se namirnice posljednjih desetljeća, savjetovale uvoditi što kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života. Međutim, najnovija istraživanja tvrde drugačije te ukazuju da kasni početak dohrane (iza 6. mjeseci djetetova života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik za nastanak i intenzitet alergijskih reakcija, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih namirnica nisu dojena. Više pitanja i odgovora saznajte u videu s nutricionisticom:

Novi Frutek BIO kao prvi povrtni obrok za bebu

Tvrtka Fructal koja se ponosi 45-godišnjim iskustvom u proizvodnji kašica i sokova za bebe i mališane, predstavila je novu BIO liniju povrtnih kašica. Dostupna su dva okusa od provjerenih sastojaka iz ekološke proizvodnje: mrkva, krumpir, grašak te krumpir, brokula. Kašice su namijenjene bebama nakon navršenog 4. mjeseca te predstavljaju značajno proširenje BIO Frutek asortimana. Kašice su odličnog okusa, bez glutena te dodataka soli i šećera (sadrže isključivo prirodno prisutne šećere).