Povišena temperatura u beba i male dijece

povišena temperatura

Šta je to povišena tjelesna temperatura i koji su načini njezinog mjerenja?

Povišena tjelesna temperatura definira se kao tjelesna temperatura iznad normalne razine posljedično promjenama u termoregulacijskom centru koji se nalazi u dijelu mozga koji zovemo hipotalamus.

Normalna tjelesna temperatura zdravog djeteta kreće se od 36 do 37oC na površini kože, a na sluznicama (usne šupljine i rektalno) te u uhu mjeri 0,5-1oC više. Uz to je prirodno temperatura u večernjim satima viša za oko 0,3oC od one jutarnje.

Blago povišena temperatura (subfebrilitet) na koži je već ona koja prelazi 37oC, a značajnije ona preko 38oC. Preko 39oC su jako visoke temperature. Rektalno i u uhu, blago povišenom smatramo temperaturu preko 37,5oC, preko 38,5oC značajno povišenom, dok je preko 39,5oC vrlo visoka temperatura.

Iako već dodirom ponekad možemo ustanoviti da dijete ima povišenu temperaturu, takav postupak je nedovoljno pouzdan i preporučuje se kod malog djeteta uvijek je precizno izmjeriti.

Dojenčadi i maloj djeci radi pouzdanosti češće mjerimo temperaturu rektalno, a starijima ispod pazuha.

Nekada su se za mjerenje temperature pretežno koristili živini toplomjeri. Danas ih zbog toksičnosti zamijenjuju toplomjeri koji umjesto žive sadrže galij ili leguru na bazi galija, indija i kositra te digitalni toplomjeri.  Za rektalno mjerenje dovoljno je 1-2 minute, tj. Prestajemo s mjerenjem kada vidimo da temperatura više ne raste. Ispod pazuha mjerenje traje oko 5 minuta. U slučaju da koristimo digitalni toplomjer mjerenje je gotovo kada toplomjer zvukom označi kraj. 

Danas su sve više u upotrebi bezkontaktni ili ušni infracrveni toplomjeri,  trakice s kristalima koji reagiraju na toplinu i koje se prislanjaju na kožu čela, flasteri s kristalima koji kontinurano do 48 sati mjere temperaturu djeteta. Glavna zamjerka svim tim metodama je da znaju biti neprecizne. Također postoje i toplomjeri u obliku duda varalica kod kojih je važno da ih beba drži u ustima bar 3 minute neprekidno, što je nekad teško postići, pogotovo ako je dijete zbog bolesti razdražljivo.

Zašto se temperatura povećava? Što nam ona signalizira?

Temperatura se povećava iz različitih razloga, uslijed tjelesne aktivnosti, velike vrućine u okolini tijekom ljeta ili kod preutopljavanja odjećom, no kod djeteta povišena temperatura nam najčešće signalizira bolest.

Može li temperatura biti opasna?

Temperatura može biti opasna kod naglog porasta kada kod malog djeteta zbog nezrelosti mozga može dovesti do febrilnih konvulzija. Febrilne konvulzije se očituju grčevima mišića pri čemu dijete ne diše, poplavi i izgubi svijest. Mogu trajati nekoliko sekundi do nekoliko sati. Nakon dugotrajnijih napada mogu se pojaviti znaci oštećenja mozga različitog stupnja.

Osim toga povišena temperatura je opasna jer se tijekom njezinog trajanja gubi više tekućine nevidljivom perspiracijom (ubrzanim disanjem i preko kože) pa ako ne unosimo dovoljno tekućine tijekom povišene temperature prijeti opasnost od dehidracije. Temperatura kod novorođenčeta i mladog dojenčeta zahtjeva nakon skidanja odmah posjet pedijatru jer može biti znak ozbiljnijih infekcija.

Koji simptomi najčešće prate povišenu temperaturu?

Temperaturu kod djeteta često prate i drugi simptomi što zavisi od bolesti o kojoj se radi. Ona je najčešće kod djece praćena respiratornim simptomima: curenjem nosa, kašljanjem, kihanjem, no može biti praćena i povraćanjem, proljevom, klonulošću, odbijanjem hrane.

Što učiniti kada se izmjeri povišena temperatura ? 

Kad se ustanovi povišena temperatura, korisno je:
• dijete raskomotiti, tj. lakše ga obući, u prozračnu, pamučnu odjeću
• prostoriju također ne pregrijavati, optimalna je temperatura oko 21oC
• povećati unos tekućine, tj. dijete češće nuditi piti ili ako se doji, stavljati na prsa
• okupati dijete u mlakoj vodi ili staviti obloge od vode na sobnoj temperaturi

Kada i koje lijekove korisititi?

Ako je temperatura pod pazuhom preko 38oC, a rektalno ili u uhu preko 38,5oC uz ranije navedene mjere potrebno je koristiti lijek za snižavanje temperature (antipiretik). Lijekove je važno znati pravilno dozirati i pridržavati se navedenih uputa.

Prvi izbor za djecu je paracetamol. Primjenjuje se 10-15mg/kg/dozi, nikako ne češće od svaka 4 sata. Previsoke ili prečeste doze mogu rezultirati ozbiljnim toksičnim efektima za dijete.

U slučaju da je temperatura jako visoka (pr. 39,5-40oC) ili je razmak od prethodnog paracetamola manji od 4h izbor je dati ibuprofen. Primjenjuje se 5-10mg/kg , ne češće od 3-4x u istom danu.

Dojenčadi se obično daje terapija rektalno, u formi čepića, a većoj djeci na usta, u obliku sirupa ili starijima može i u obliku tablete.

Važno je napomenuti da se aspirin NE primjenjuje u dječjoj dobi jer može dovesti do akutnog zatanjenja jetre i encefalopatije poznate pod nazivom Reyov sindrom

Kada posjetiti liječnika?

Ako dijete ima samo povišenu temperaturu koja se lako spušta bez popratnih simptoma,

te je dobrog općeg stanja i uobičajeno se ponaša, tada se prvi dan bolesti rijetko može utvrditi uzrok bolesti

i nije nužno odmah ići liječniku.

Sama za sebe, visina temperature ne govori uvijek o težini bolesti djeteta, o tome nam više govore

prateći simptomi tipa zimice, tresavice, profuznog povraćanja, klonulosti, bolnosti, otežanog disanja,
osipa koji ne blijedi na pritisak, a koji mogu biti združeni uz temperaturu i mogu biti signal da je dijete ozbiljno bolesno. Također važan parametar nam je i dob djeteta.

Stoga je, dijete nužno što prije odvesti liječniku ako:

  • je mlađe od 3mjeseca
    • ima zimicu i tresavicu, klonulo je ili bolno
    • pospano je ili se ne može razbuditi
  • ima neobičan osip
    • temperatura se ne može sniziti
    • ima jaku glavobolju i povraća ili ima ukočen vrat

• otežano diše, pjeni i hvata zrak

Iva Palčić, spec.pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Helena