Prehlada

Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić
Klinika za bolesti uha, nosa i grla
i kirurgiju glave i vrata
KBC Zagreb

Dišni sustav sastoji se od gornjeg respiratornog trakta koji čine nosne šupljine, ždrijelo i grkljan, te donjeg respiratornog trakta kojeg čine dušnik, bronhi i pluća.

Zrak prolazi kroz nosne šupljine, a respiratorna sluznica tijekom strujanja zraka omogućava pročišćavanje zraka od prašine, te vlaženje i zagrijavanje do uobičajene tjelesne temperature. Pročišćavanje se vrši u svim gornjim djelovima dišnog sustava sve do pluća. Zbog neprekidnog kontakta dišnog sustava sa okolinom kroz njega zrakom ulaze razne čestice, pa je kao takav jako osjetljiv na infekcije. Najčešće infekcije  gornjih dišnih puteva su akutne upale koje zahvaćaju sluznicu gornjeg dišnog sustava i to prije svega sluznicu nosa, sinusa, ždrijela i grkljana.

Od svih akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava najčešća infekcija je prehlada.

Prehlade čine oko 50% svih akutnih respiratornih infekcija. Mogu ih uzrokovati različiti virusi, a ovisno o vrsti virusa koji je uzrokovao prehladu razlikuju se i simptomi. Prehlade se počinju javljati početkom jeseni i traju često i do kraja proljeća. U to vrijeme boravimo češće u zatvorenim prostorima pa je olakšana zaraza, a i zrak u zatvorenim prostorima je tijekom zime znatno suhlji što dodatno suši i respiratornu sluznicu. Na taj način ona postaje manje učinkovita u borbi protiv virusa i omogućava lakši razvoj prehlade. Prehlade su izrazito zarazne, tako da se vrlo često javljaju u obliku epidemije. Kako bi se razvila prehlada virus najprije prijanja na sluznicu nosa, očiju ili ustiju, ali za razliku od kože sluznica ne ostvaruje čvrstu barijeru prema uzročniku. Virus dopire do sluznica inhalacijom sitnih kontaminiranih kapljica osoba koje imaju prehladu i koje su kašljale ili kihale. Također, virusi se mogu prenositi kontaminiranim rukama ili predmetima osoba koje su već zaražene (igračke, čaše..).

Virus može preživjeti i do 7 dana na suhim, beživotnim površinama. Period inkubacije je vrlo kratak i varira od desetak sati (rhinovirusi) do nekoliko dana.

Različiti čimbenici pogoduju pojavi prehlade kao npr. dob, djeca mlađa od 5 godina, te odrasli stariji od 60 godina češće razvijaju prehladu zbog oslabljenog imuniteta i smanjene brzine obnavljanja epitela nosne sluznice. Nastanku prehlade obzirom na širenje virusa pogoduje i klima, osobito nagle promjene temperature, te zagađenje zraka i pasivno pušenje koji dodatno mogu prouzročiti lezije površinskog sluzničkog epitela i usporiti funkciju mukocilijarnog aparata. Vrlo često se prehlada javlja i kod ljudi koji imaju nedostatak željeza i vitamina C, te moguću anemiju.

Najčešći uzročnici prehlada su rhinovirusi koji uzrokuju 30 do 50% svih prehlada, postoji stotine različitih serotipova od kojih su 30tak dominantni, a incidencija im se smanjuje s godinama. 10% prehlada uzrokuju adenovirusi kod kojih se razlikuju serotipovi u djece i odraslih. Virus se također širi kapljičnim putem. Ostali virusi češći uzročnici prehlade su enterovirusi, respiratorni sincicijski virusi (najčešći uzročnici bronhioloitisa kod dojenčadi), te miksovirus influenze i parainfluenze. 

Smatra se, patofiziološki, da bolest nastaje kao posljedica virusne upale sluznice i aktivacije upalnih medijatora sa stvaranjem edema tkiva, vazodilatacijom i transudacijom tekućine. U sklopu upale nastaje i neurovegetativna kolinergična stimulacija sa hiperprodukcijom sluzi i bronhokonstrikcijom.

Simptomi prehlade javljaju se u nekoliko faza, u početnoj fazi koja traje 24 do 48 sati javlja se smalaksalost, bolovi u mišićima, osjećaj hladnoće i peckanja u nosu i ždrijelu. U kasnijoj fazi najizraženije bolesti koja traje od 3 do 5 dana javljaju se nespecifični simptomi poput glavobolje, opće slabosti, te specifični simptomi poput obostrane nosne opstrukcije, prednje i stražnje nosne sekrecije, smanjeni osjet mirisa gotovo do anosmije, preosjetljivost u regiji lica i kašalj. Slika 1

U završnoj fazi bolesti koja također traje 3 do 5 dana javlja se pojačana nosna sekrecija, sa  gušćim i gnojnim sekretom vrlo često potaknuta i bakterijskom superinfekcijom. Gotovo u pravilu bolest završava suhoćom sluznice nosa i ždrijela.

Zbog karakteristične kliničke slike, umjerene temperature bolest se jednostavno dijagnosticira.

Sama prehlada nema komplikacija, ali oštećuje sluznicu respiratornog trakta i na taj način olakšava sekundarno naseljavanje bakterija. Bakterijska superinfekcija može ukazivati i na urođenu ili stečenu oslabljenu imunost samog bolesnika. Infekt se može proširiti i na sluznicu sinusa i uzrokovati akutni sinuitis, te na bronhe sa razvojem akutnog bronhitisa vrlo često kod bolesnika koji boluju od astme, kronične opstruktivne plućne bolesti i dilatiranosti bronha. Na akutni sinuitis upućuje nas gnojna sekrecija iz nosa, produženo trajanje bolesti i do nekoliko tjedana te glavobolja i bolovi u projekciji zahvaćenih sinusa. U manje djece kao komplikacija prehlade često se može razviti i upala srednjeg uha.

Liječenje prehlade obuhvaća mirovanje, odmor, obilnu hidraciju, te u slučaju povišene temperature neke od antipiretika (paracetamol, acetil salicilna kiselina, ibuprofen). Lokalno liječenje je izrazito važno i zahtjeva ispiranje nosnih šupljina fiziološkom otopinom više puta dnevno da bi se što više odstranio sekret i smanjila njegova gustoća te tako olakšalo iskašljavanje. Važna je i  lokalna dekongestivna terapiju kapima ili osobito kod djece sprejem u nos kroz 5 dana, a posebnu važnost danas imaju hipertonične otopine koje ostvaruju dekongestiju nosa prirodnim putem i mogu se koristiti više puta dnevno. Hipertonične otopine važne su tijekom liječenja prehlade, ali i nakon prehlade zbog zaostale suhoće sluznice nosa.

Prehlada je češća kod manje djece obzirom da im je imunološki sustav još nepotpuno razvijen i češće su u kontaktu sa samim virusom. Može se reći da dijete prosječno preboli 6 do 10 epizoda prehlada godišnje dok se kod odraslih javlja nešto rjeđe oko 2 do 4 puta godišnje. Tijekom svake prehlade organizam razvije imunitet prema specifičnom virusu koji je prehladu i uzrokovao, a s vremenom organizam stvara imunitet prema velikoj većini virusa koje uzrokuju prehladu.

Specifičnost prehlade kao infekcije gornjeg respiratornog trakta kod djece mlađe od 5 godina je pojava akutnog adenoiditisa. Uzročnik upale jednak je kao kod prehlada u odrasloj dobi, ali u ovom slučaju smješten je u području adenoidnih vegetacija tj limfnog tkiva u području nosnog ždrijela koje sudjeluje u stvaranju imunosti i maksimalnu funkciju doseže od 18 mjeseci do 4 godine života. Gotovo u pravilu ova upala javlja se 4 do 8 puta godišnje u djece. Upravo zbog tog učestalog ponavljanja upala dijete može postati razdražljivo u svakodnevnom životu ili imati veću učestalost mogućih komplikacija. Čimbenici koji pogoduju ponavljanju infekcija su boravak djeteta u kolektivu (jaslice, vrtić, igraonice), pasivno pušenje, hipertrofija adenoidnih vegetacija, zagađenje zraka, gastroezofagealni refluks u dječjoj dobi, nedostatak željeza i anemija.

Klinička slika je slična prehladi, ali češće postoji  povišena temperatura koja upućuje na razvoj vrlo učestale komplikacije – akutne upale srednjeg uha. Nosna opstrukcija je izraženija, više zbog hipertrofije adenoidnih vegetacija nego samog edema kao posljedice upale sluznice. Uvijek treba dokazati obostranu sekreciju iz nosa, jer svaka jednostrana sekrecija pobuđuje sumnju na postojanje stranog tijela nosa u malog djeteta. Osim već navedene i najčešće komplikacije, upale srednjeg uha, kao komplikacija može se javiti dehidracija, febrilne konvulzije, akutni sinuitis, te rijetko meningitis i bronhopulmonalne infekcije.

Simptomatska terapija odgovara terapiji prehlade, a antibiotska terapija indicirana je samo u slučaju da je uzet bris nosa i dokazana je prisutnost bakterije.