Trombofilija

trombofilija

Što je trombofilija i kako ona remeti trudnoću?

Tromboza i embolija vrlo su opasne poremetnje trudnoće. Tijekom trudnoće venska tromboembolija javlja se u oko 0,05-1.8% trudnoća i procjenjuje se da je 6 puta češća nego izvan trudnoće.  Tromboembolija je najčešći uzrok smrti žena tijekom trudnoće i babinja. Zašto je upravo trudnoća razdoblje kada se ova poremetnja javlja najčešće?

Zgrušavanje krvi u normalnoj trudnoći

I u posve urednoj trudnoći, zbog promjena u vrijednostima nekoliko činitelja zgrušavanja krvi raste sklonost trombozi u venama, arterijama i malim krvnim žilama: javlja se otpornost na tvari koje sprečavanju zgrušavanje, npr. na aktivirani protein C u drugom i trećem tromjesječju, istodobno kada opada aktivnost proteina S, drugog važnog činitelja koji se opire zgrušavanju. Istodobno povećava se koncentracija tvari koje pogoduju zgrušavanju: npr. fibrinogena i faktora II, VII, VIII, X, i XII. Raste aktivnost tvari koje se opiru razaranju ugruška. U isto vrijeme trombozi pogoduje usporeni tijek krvi u velikim venama donjih ekstremiteta zbog pritiska velike maternice na donju šuplju venu i vene zdjelice. Nastala sklonost zgrušavanju krvi je u trudnoći fiziološka i  postoji kako bi ubrzanjem zgrušavanja krvi na mjestu oštećenja umanjile posljedice krvarenja koje su u trudnoći česte i kako bi se smanjio gubitak krvi u i nakon porođaja.

Trombofilija – povećana sklonost zgrušavanju krvi

U nekih, medjutim, žena, zbog genetskih poremetnji stvaranja inhibitora zgrušavanja ili zbog postojanja stečenih tvari koje pogoduju zgrušavanju krvi, sklonost zgrušavanju krvi još se povećava. To je trombofilija. U usporedbi sa ženama koje nemaju takovih poremetnji, žene s nekim oblikom trombofilije tijekom trudnoće mogu razviti trombozu vena, arterija ili malih krvnih žila ili će trudnoća zbog povećane sklonosti zgrušavanju krvi u posteljici biti ugrožena i bitno poremećena. Trombofilija može biti nasljedna i stečena. Nasljedne trumbofilije su: Leidenova mutacija faktora V, mutacija protrombina, manjak proteina C i S, manjak antitrombina III.  Ukoliko se bolesni gen naslijedi od oba roditelja kažemo da je osoba homozigot za neki manjak ili oštećenje. Ako bolesni gen donosi samo jedan od roditelja, osoba je heterozigot jer uz jedan bolesni gen ima i jedan zdravi. Trombofilija je opasnija u homozigota. Stečena  trombofilija javlja se kod postojanja antikardiolipinskih protutijela u tzv. primarnom i sekundarnom antifosfolipidnom sindromu.

trombofilija

Koje su posljedice trombofilije u trudnoći?

Istraživanja su pokazala da žene s nasljednim i stečenim trombofilijama imaju povećani rizik nastanka tromboembolijskih komplikacija i ostalih brojnih poremetnji trudnoće. Sklone su rano nastupajućoj preeklampsiji, abrupciji posteljice, posebice ponavljajućoj, intrauterinom zastoju rasta, umiranju djece i spontanom pobačaju. Zanimljivo je da trombofilija povećava sklonost pobačaju nakon 10-tog tjedna trudnoće. Prema rezultatima nekih novijih studija u žena s trombofilijama povećana je i učestalost ishemične cerebrovaskularne bolesti. Međutim, nisu sve poremetnje koje uzrokuju trombofiliju jednako opasne. Neke neznatno povećavaju opasnost za tromboembolijske komplikacije, a neke su izrazito opasne. Važno je znati koje su komplikacije trudnoće  povezane s trombofilijama, kako bi se provelo testiranje trudnice i kako bi se preventivnim davanjem sredstava koje će spriječiti patološko zgrušavanje krvi te poremetnje mogle spriječiti.

Kako se mogu spriječiti posljedice trombofilije?

Lijek koji sprečava zgrušavanje krvi, heparin, djelotvorno sprečava zgrušavanje krvi i u žena s trombofilijom. On se daje kako bi se proces patološkog zgrušavanja krvi spriječio prije nego što nastupi; to je tzv. profilaktička primjena. Ako se lijek daje kod već postojeće tromboze, njegova je primjena terapijska. Doze za prifilaktičku i terapijsku primjenu vrlo su različite. Osim standardnog, klasičnog pripravka heparina velike molekularne težine koji se daje u nekoliko dnevnih doza, danas na tržištu postoje i tzv. niskomolekularni heparini čija je prednost jednokratno dnevno davanje. Rezultati većine do sada provedenih istraživanja potvrđuju opravdanost profilaktičkog liječenja niskomolekularnim heparinom u žena s primarnim i sekundarnim antifosfolipidnim sindromom. U žena s ponavljanim gubitkom trudnoće starije od 10 tjedana i onih s dubokom venskom trombozom koju su imale ranije u životu ili su je dobile u trudnoći, preporučuje se određivanje činitelja nasljedne trombofilije izvan trudnoće i u vrijeme kada ne uzimaju hormonsko ili antikoagulantno liječenje. U onih s  trombofilijama visokog rizika: manjak antitrombina III, homozigota za Leidenov činitelj, homozigota mutiranog gena za protrombin i istodobnog heterozigota za Leidenov i heterozigota mutiranog gena za protrombin obvezatna je profilaktička primjena heparina tijekom čitave trudnoće i babinja.

prof.dr.sc. Snježana Škreblin
spec. ginekologije i opstetricije

Poliklinika Ginops
Korčulanska 3 F, Zagreb
tel: 01 6180 955
www.ginops.hr