Trudnoća nakon 35. godine života

Trudnoća nakon 35

Ukoliko pokušamo razmatrati pojam prve trudnoće i porođaja nakon 35. godine ulazimo u područje brojnih predrasuda, pogotovo tradicionalista, koji se kao uvijek pitaju ”što to toj ženi treba u tim godinama”. Za naše majke, a pogotovo bake koje su  pedesetih,  šezdesetih i sedamdesetih i ostalih godina prošlog stoljeća rađale prosječno u ranim dvadesetim godinama  života, to se doista može činiti kao ”uznapredovala (prekasna) dob za rađanje”. Pa čak je i struka još prije oko 25 godina u našim studentskim danima pričala o brojnim komplikacijama i rizicima ”starih prvotorki” (primipara vetusta- latinski). Zapravo niti jedna trudna žena ne želi čuti da ima visokorizičnu trudnoću, a u klasičnim pojmovima porodništva, trudnoća u toj dobi se smatra upravo takvom. Međutim kako danas sa socioekonomskim razvojem, pogotovo razvijenog svijeta, imamo gotovo masovnu pojavu da žene odgađaju rađanje prvog djeteta sve kasnije (danas je već hrvatski prosjek rađanja prvog djeteta  28-29 godina, a što je društvo na višem socioekonoskom nivou to je i kasnije) i kada je već gotovo dvadesetak  posto trudnih  žena u toj kategoriji  pokazalo se, barem za nas svakodnevne praktičare koji pratimo takve trudnoće, da to baš i nije tako strašno i silno rizično. Ono što ja svojim trudnicama kažem kada me pitaju o trudnoći nakon 35., je da uz današnji stupanj i kvalitetu prenatalne skrbi koju na svu sreću u našoj zemlji možemo pružiti (a prema njezinim rezultatima smo, srećom, bolji i od mnogo bogatijih i razvijenijih zemalja svijeta), kako zapravo trudnoća i porođaj u tim godinama  baš i nije naročiti problem i to sve zapravo vrlo brzo prođe. Vjerojatno ”prave stvari ” počinju tek nakon porođaja s odgojem djeteta, a to je vjerojatno nešto lakše u dvadesetima nego u tridesetim godinama života, pogotovo kasnim, jer se u ranijim godinama ima i više snage, ali i ”živaca”. Većina mojih pacijentica, a i žena koje kontroliram i nakon porođaja se s tim mojim mišljenjem potpuno slaže. Nasuprot tome, u nekim aspektima trudnoća u 35. +  godinama ima i nekih prednosti – te žene su u pravilu educiranije, dakle višeg obrazovanja, lakše žive jer su većinom boljeg socioekonomskog statusa, mogu si priuštiti bolju kontrolu i nadzor nad trudnoćom, a također su i mogo brižnije te da tako kažem ”bogobojažljivije” i stoga sklone pažljivije slušati savjete opstetričara. Dakle pitanje  stanovite discipline i redovitosti na trudničkim kontrolama, gotovo uopće nisu u pitanju, tako da ova grupa trudnica čini, stručno gledano vrlo zahvalan dio populacije trudnica, za rad i praćenje. Ukoliko se ”biološki sat” uzme kao životna činjenica, zapravo dob od 35 nije nikakva magična granica. Striktno medicinski gledano za nas profesionalce koji svakodnevno kontroliramo trudnice ovo je dob kada treba više povesti računa o nekim zdravstvenim činjenicama i stanjima koji se mogu naravno pojaviti kod trudnica u bilo kojoj životnoj dobi ali se nakon 35. ”vole” češće pojaviti.

U sljedećih nekoliko natuknica ću pokušati nabrojiti sve te faktore o kojima treba voditi računa:

  • Ukoliko se želi, katkad je naprosto teže zanijeti u kasnim tridesetima . Što je jajna stanica žene starija, ona se teže oplodi. Sljedeće što utječe na oplodnju su stanja koja utječu na prohodnost jajovoda, a to su posljedice zdjelične upalne bolesti (”upale jajnika”) te endometrioza koja je mnogo češća nego u dvadesetima. Radi svega navedenog postoji veća potreba za metodama potpomognute oplodnje.
  • Vjerovali ili ne, šansa za višeplodnu trudnoću, raste s dobi trudnice, što dodatno komplicira trudnoću i smanjuje vjerojatnost dobrog ishoda. Naravno učestalosti višeplodne trudnoće doprinose i tehnike potpomognute oplodnje za kojom u ovoj dobi češće moramo posegnuti.
  • Postoji nešto veća vjerojatnost razvoja gestacijskog dijabetesa. Stoga trudnicama preporučujemo urednu, uravnoteženu prehranu bez velikog dobitka na težini te primjerenu fizičku aktivnost ukoliko to stanje trudnoće dozvoljava.
  • Veća je vjerojatnost razvoja i  preeklampsije, poremećaja karakterisičnog za trudnoću što se manfestira povišenim krvnim tlakom, otocima cijelog tijela te povećanim izlučivanjem proteina u urinu.
  • Raste učestalost poremećaja rasta djeteta  – češća je pojava intrauterinog zastoja u rastu djeteta zbog slabog rada poseteljice, a posljedica je rođenje djece niske porođajne težine. Češći su i prijevremeni porođaji nego u grupi mladih trudnica.
  • Spontani, vaginalni porođaji, češće nego u grupi mladih trudnica znaju zbog zbog nepravilnih trudnova i inkoordinacije uterine aktivnost biti produženi tako da je veća učestalost operativnog dovršenja porođaja, prvenstveno carskim rezom.
  • S rastom dobi trudnice odnosno sa starošću jajne stanice koja će biti oplođena raste učestalost kromosomskih anomalija. Svim trudnicama (pa i mladima) danas preporučujemo već u prvom trimestru trudnoće (do 12. tjedna) učiniti kombinirani, rani test za probir na kromosomopatije čija je točnost i pouzdanost oko 99%. Kod žena starijih od 37. godina, uobičajeno, desetljećima smo preporučivali i metode prenatalne dijagnostike fetalnog kariograma – najčešće se radila rana amniocenteza (analiza fetalnih stanica djetetove kože iz plodne vode) u 18. tjednu trudnoće kao najmanje rizična metoda za trudnoću. Rjeđe su se radile biopsija korionskih resica (CVS)  – prednost joj je bila da se ona radi na granici prvog i drugog trimestra trudnoće, ali veći je rizik spontanog pobačaja nakon zahvata nego kod rane amniocenteze. Kao treća se radila i placentocenteza u približno isto vrijeme kao i amniocenteza – nalaz je brže gotov nego kod amiocenteze, ali je također rizičnija metoda prenatalne dijagnostike nego rana amiocenteza. Sve ove, klasične  metode prenatalne dijagnostike danas zamjenjuju analize fetalne DNA koje se dobiju iz frakcije fetalne krvi koja je prisutna u cirkulirajućoj krvi trudnice. Analiza je dakle potpuno bezopasna i nije rizična i gotova je za oko tjedan dana ili čak i brže. Rezultati su vrlo pouzdani, točnost je 99,99%.  Cijena ove pretrage koja se u Hrvatskoj plaća, tijekom posljednje dvije godine prepolovila se, ali je je još uvijek relativno visokih oko 5000 kn.  Tko si je može priuštiti, svakako metoda prvog izbora!
Trudnoća nakon 35
  • Kod starijih trudnica veći je rizik spontanih pobačaja i mrtvorođenosti u odnosu na mlađe dobne skupine trudnica. Sve to može biti posljedica već postojećih bolesti i poremećaja koji su postojali prije i za vrijeme trudnoće, ali i neprepoznatih genetskih i kromosomskih poremećaja.
  • I na kraju, utjecaj na patologiju trudoće i njezin ishod može imati i dob oca djeteta. Premda je  dob oca djeteta odnosno ”starosti spermatozoida” manje značajna za tijek i  ishod trudoće od dobi trudnice odnosno starosti jajnih stanica, ipak sve je više radova koji govore u prilog da niti taj faktor nije zanemariv i treba ga svakako uzeti u obzir pogodovo kod ranih spontanih pobačaja i drugih poremećaja vezanih uz kromosomopatije.

U ovom, praktično revijskom prikazu sam nabrojao potencijalne rizike koji mogu utjecati na tijek i ishod trudnoće, dakle kako na zdravlje novorođenog djeteta, ali i trudnice. Sve su to rizici s kojima se moramo součiti zajednički, trudne žene te mi profesionalci koji kontroliramo te trudnice.  Ni jedan od nabrojanih rizika nije strogo karakterističan samo za trudnice starije od 35. godine života. Svi se oni mogu pojaviti i kod posve mladih trudnica no u grupi trudnica starijih od 35 godina pojava nabrojanih poremećaja je češća. Ipak nakon svih nabrajanja koja se mogu učiniti katastrofična ne treba dramatizirati i zapravo kod većine trudnica starijih od 35. godine trudnoća i porođaj proteknu posve uredno na zadovoljstvo trudnice, ali i opstetričara doista bez ikakvih razlika u odnosu na mnogo mlađe trudne žene.

Trudnoća nakon 35

U posljednjem poglavlju svog izlaganja reći ću nekoliko uputa trudnicama koje se spremaju u trudnoću. Naravno ove preporuke mogu važiti za sve buduće trudnice, ali naročito za one u zrelijoj dobi za rađanje. Kao prvo ukoliko vodite brigu o svom zdravstvenom stanju i ukoliko ga kontrolirate i održavate na visini to je najbolji način da se brinete i o zdravlju svog budućeg djeteta.

  • Prije trudnoće svakako treba obaviti prekoncepcijski pregled i savjetovanje kako o ginekološkom zdravlju tako o cjelokupnom zdravstvenom stanju, a što se prvenstveno odnosi na  postojanje kroničnih zdravstvenih poremećaja, naročito povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, bolesti krvožilnog sustava, bubrežnih, jetrenih bolesti i  trombofilije ukoliko se za nju zna.
  • Nakon zanošenja što ranije učiniti prvi ginekološki pregled, po mogućnosti kod iskusnog specijaliste s kojim je potrebno detaljno dogovoriti plan i raspored kontrola tijekom trudnoće. Plana i rasporeda kontrola se treba disciplinirano pridržavati, a učinjeni pregledi i pretrage trebaju biti optimalni.
  •  Biti na zdravoj i uravnoteženoj prehrani, izbjegavati pretjerani unos kalorija što će spriječiti prekomjeran dobitak težine i tako spriječiti nastanak potencijalno ozbiljnih komplikacija u trudnoći – gestacijskog dijabetesa i preeklampsije. Koristiti multivitaminske preparate za trudnice koji sadrže folnu kiselinu i željezo, a ukoliko je to potrebno i dodatni preparat željeza.
  •  Ukoliko to stanje trudnoće dozvoljava, trudnica treba ostati fizički aktivna tijekom cijele trudnoće što će doprinijeti boljoj fizičkoj kondiciji što je vrlo važno za spontani, vaginalni porođaj.
  • Informirati se o metodama testiranja na kromosomske anomalije da bi se kada za to dođe vrijeme mogla odabrati opcija optimalna željama i medicinskom stanju.

Nadam se da ovim napisom niti jednu budući trudnicu nisam razuvjerio u želji da zanese u kako sam to već ranije  nazvao, zrelijim godinama za rađanje.

Mr sci. Darko Husar dr. med., spec. ginekologije i porodništva