Refleksi sisanja i gutanja su prirođeni. Međutim dojenje je vještina i za majku i za novorođenče, vještina koja iziskuje more strpljenja i jedinstvena je prilika za početak uspostavljanja čvrste emotivne veze između majke i djeteta. Trenuci učenja dojenja nisu trenuci prvih pokušaja odgajanja novorođenčeta, nametanja ritma hranjenja i duljine trajanja podoja. Novorođenče treba dojiti kada ono plače, stavlja ručice u usta ili drukčije pokazuje da je gladno. Trajanje podoja također je prepušteno djetetu. Ono će samo prekinuti sisati kad je sito.
Takav pristup dojenju omogućuje probavnom sustavu novorođenčeta da se postupno prilagodi na prehranu. Novorođenče kojemu je pružena prilika da samo određuje ritam brže će se prilagoditi i manja je vjerojatnost da će razviti grčeve.
vodič kroz dojenje
Također je bitno da se za dojenje odabere mirno i ugodno mjesto u stanu gdje će majka biti neometana.
Prije početka podoja ruke treba oprati sapunom i vodom. Ukoliko između podoja istječe dosta mlijeka i dojku treba oprati mlakom vodom.
Da bi novorođenče moglo pravilno sisati bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi u kojima je skupljeno mlijeko. To se postiže iskorištavanjem još jednog novorođenačkog refleksa – „refleksa traženja usnama“.
Lagano prstom podražite kut usana na onoj strani lica djeteta koja je okrenuta prema dojci i ono će okrenuti glavu prema dojci i dovoljno otvoriti usta. Tad se brzo stavi bradavica u usta i glavica se privuče k dojci. Ako je dijete pravilno prihvatilo dojku, tada mu vrh nosića i brada dodiruju dojku. Vidi se kako nosić priliježe uz dojku, a donja usna je izvrnuta. Ako hvatanje bradavice nije dobro uspjelu u prvom pokušaju, ponovno prstom podražite suprotni kut usana kako bi novorođenče ponovnim refleksom traženja otpustilo bradavicu kako bi se ona lako i bezbolno izvukla. Nikako nemojte „na silu“ izvlačiti dojku, jer to može dovesti do oštećenja bradavice.
Pravilno dojenje sastoji se od valovitih pokreta jezikom kojima se pomiče mlijeko iz sinusa kroz izvodne mliječne kanaliće odakle ono bude uneseno u usta djeteta.
Sisanje gumene dudice, zbog njezina drukčijeg anatomskog oblika, potpuno je različito. Ono se sastoji od ritmičnih pokreta pritiskanja dudice o nepce. Novorođenče koje naizmjence siše dojku i dudicu može se zbuniti i loše sisati dojku. Zbog toga, dok god ne uvježba sisanje dojke ne preporučuje se davanje gumene dudice niti hrane na bočicu.
Sito novorođenče obično zaspi i ispusti bradavicu.
Ima djece koja sišu vrlo sporo i puno spavaju na prsima. Njih treba često nježno buditi, premještati ih na prsima iz položaja u položaj da bi se razbudili i nastavili sisati.
Djeca pri sisanju progutaju dosta zraka zato ih je po podoju potrebnu uspraviti i lagano lupkati po leđima dok ne podrignu. vodič kroz dojenje
Sastav majčinog mlijeka nije isti na početku i na kraju podoja pa je bitno da novorođenče barem jednu dojku posiše do kraja i unese u organizam puni spektar potrebnih nutritivnih sastojaka.
Promatranjem djeteta možemo procijeniti je li dovoljno dojeno. Ako je ono živahno, zadovoljno, dobro spava, ima 5-6 mokrih pelena u 24 sata, vrlo je vjerojatno da je dovoljno hranjeno pa ćete vrlo brzo vidjeti kao vaš mališan napreduje.
prof. dr. sc. Josip Ðelmiš
Nikica Ljubas, dr. med.
